Buzetski dekanat

U župnoj crkvi sv. Bartola u Roču otkriveni dosad nepoznati srednjovjekovni zidni oslici. Pronađena su dva slikana sloja. Jedan raniji, iz doba izgradnje crkve, u 15. stoljeću, te jedan kasniji. Otkriveni su i grafiti na latinici i glagoljici,od kojih je najstariji iz 1573.

 
Preliminarnim istraživanjima u svetištu župne crkve sv. Bartola u glagoljaškom gradiću Roču, u Buzetskom dekanatu na sjeveru Porečke i Pulske biskupije, ispod slojeva žbuke i boja za zidove, otkriveni su dosad nepoznati srednjovjekovni zidni oslici. Izvedeni su u fresko tehnici, a postoje dva sloja, iz dva perioda. Iz starijeg sloja zasad je vidljiv naslikani, pretpostavlja se, posvetni križ u crvenkastom tonu, a kasniji sloj donosi figurativne prizore bogatoga kolorita koji je karakterističan za opus srednjovjekovnih istarskih fresaka.
 
Na nadvratniku ulaza u južnu sakristiju na osliku su pronađeni natpisi pisani glagoljicom i latinicom, koji su nastali neposredno ili u kasnijim periodima nakon nastanka fresaka. Na istome su zidu sondom za sada otkrivene tri figure, izuzetno dobrog stanja očuvanosti.
Na konferenciji za medije koja je održana u srijedu, 28. travnja 2021. u poslijepodnevnim satima u ročkoj župnoj crkvi to novo otkriće predstavili su: ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše, voditeljica radova u ročkoj crkvi Azra Grabčanović, stručnjak za fresko slikarstvo Toni Šajina, zamjenica gradonačelnika Buzeta Ana Pernić, kancelar Porečke i Pulske biskupije mons. Sergije Jelenić te ročki župnik vlč. Josip Mašina
 
Pernić je istaknula da je do otkrića došlo nakon što se krenulo u preliminarna istraživanja prije planirane restauracije župne crkve, već pri prvim sondiranjima u kasnogitičkom prezbiteriju otkriveni su vrijedni zidni oslici iz više faza. „Današnji dan iznimno je značajan za cijelo područje Roča i Buzeta, za povijest, kulturu, baštinu i identitet ovog područja, rekla je Pernić istaknuvši kako su ovi vrijedni nalazi osim znanstvenih krugova i šire javnosti iznenadili i obradovali i žitelje Roča, ponosne baštinike njegove glagoljaške povijesti. Napomenula je da su sredstva za prvu fazu istraživanja ovih otkrića osigurana iz proračuna Grada Buzeta i Istarske županije, Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost, sveukupno četrdeset tisuća kuna. Izrazila je zahvalnost Ministarstvu kulture i medija za financijsku potporu te Hrvatskom restauratorskom zavodu na čelu s ravnateljicom Tajanom Pleše koji su prepoznali važnost programa obnove te crkve uvrstivši ga u svoj program. Izrekla je zahvalnost nadležnom pulskom konzervatorskom odjelu, Biskupiji, kancelaru mons. Jeleniću i župniku Mašini što su prihvatili taj zajednički projekt. Poželjela je svima uspješan rad, a mještanima Roča i župniku puno strpljenja.
 
Ravnateljica HRZ Tajana Pleše izrazila je zadovoljstvo, općenito radom u Istri, zbog dobre suradnje svih subjekata koji imaju udjela u radu na očuvanju te vrijedne baštine. Naglasila je uspjeh projekta istraživanja i valoriziranja istarskih fresaka, napose realizacijom Kuće freska u Draguću. Ondje je samo ishodište Puta freska i od tamo je krenula cijela priča oko valoriziranja fresaka s konačnim ciljem njihovog uklapanja u kulturno-turističku ponudu ne bi li se ljudi čim bolje upoznali s baštinom, jer baštinu se najbolje čuva kada ju se upozna, istaknula je. Istarske se freske već dugo istražuju i svaki novi nalaz predstavlja golemo oduševljenje pa je stoga ovo zaista „dragulj u kruni istarskih fresaka“. Nadamo se da ćemo vrlo skoro znati mnogo više o ovom otkriću i da ćemo to moći vrednovati.
 
Kancelar Porečke i Pulske biskupije mons. Sergije Jelenić istaknuo je da je bogatstvo zidnog slikarstva odlika ročkoga kraja. Podsjetio je da se freske nazivaju i „Biblijom za siromahe“, no to je zapravo velika vrijednost. „Vesele nas otkrića do kojih se je došlo, a bit će još veće veselje kada ljudi budu mogli dolaziti ovdje vidjeti što su prethodne generacije kroz povijest činile. Izvor svega je dobrota, plemenitost i ljepota, to je ono što je potaklo ljude onoga vremena da crtaju, da stvaraju, da izražavaju, a izvor svega bila im je vjera. Vjera je dala te slike, vjera je izgradila ove crkve, vjera je i sačuvala ove crkve i sve one vrijednosti koje su u unutra. Danas je na nama svima, koliko se možemo uključiti, da uistinu sačuvamo ono što su nam drugi učinili i ostavili. Zaključio je prenijevši pozdrave apostolskog upravitelja mons. Dražena Kutleše koji je poručio svoju spremnost da se, zajedno s ostalim institucijama uključi, koliko bude potrebno, kako bi ta crkva zasjala u svom negdašnjem sjaju.
Okupljenima se je obratio i župnik Josip Mašina koji je u ime župe i župljana zahvalio konzervatorskom odjelu u Puli, Hrvatskom restauratorskom zavodu i Gradu Buzetu. Izrazio je oduševljenje, svoje i svojih župljana, ovim otkrićima. Rekao je da ga je dirnula duhovna pozadina fresaka, iz kojih je vidljivo kako su ljudi to radili s jednom ljubavlju koja je dolazila od Boga. Izrazio je nadu da će prezbiterij u što kraćem roku zasjati prvotnim sjajem.
 
 
Azra Grabčanović, iz štuko odjela pri HRZ, voditeljica radova u ročkoj crkvi, je rekla kako je angažirana kao voditelj radova na štuko dekoracijama, no kako su kroz početak samih radova otkrivene freske, zamolila je za suradnu kolegu iz Odjela zidnog slikarstva Tonija Šainu. On je istaknuo kako su freske pronađene već prvoga dana radova. Napomenuo je da crkva ima dva slikana sloja. Prvi oslik, pretpostavlja se, iz doba gradnje svetišta, donosi posvetne križeve. Na svodovima je oslik puno bolje sačuvan nego na zidovima. Potrebno je provesti detaljno čišćenje kako bi se mogli prepoznati prikazani sveci. Osim fresaka pronađeni su natpisi, grafiti na glagoljici i na latinici u kojima su upisane i određene godine što olakšava datiranje nastanka fresaka. Ovisno dinamici posla i o financijama moglo bi se očekivati nastavak istraživanja u idućoj godini, a namjera je otvoriti što više sondi kako bi se utvrdio stupanj očuvanosti fresaka.
 
Šaina je nadalje istaknuo kako je ovo vrlo značajno otkriće jer nema puno takvih oslikanih svetišta u Hrvatskoj, a u Istri ih ima samo nekoliko, u Pazinu, u Lovranu i po onome što se za sada vidi ovi oslici nalikuju tamošnjima pa možemo očekivati veoma lijep nalaz.
 
Grabčanović je o štukaturama rekla da postoji nekoliko naknadnih naličja koja su kroz stoljeća nanesena na izvorni sloj. Zanimljivo je da se još uvijek otkrivaju novi elementi, obzirom da je crkva građena slojevito: prvenstveno je u romaničkom stilu, preko gotike pa sve do današnjeg doba.
Postoje određene indicije da bi se zidni oslik mogao pripisati slikarskoj radionici s kraja 15. stoljeća, no te će pretpostavke potvrditi ili opovrgnuti daljnja istraživanja, jer tek će se otvaranjem većih sondi sa sigurnošću moći utvrditi o kojem se umjetniku i kojem periodu točno radi. (G. Krizman)
 

Ova web stranica koristi kolačiće

Ova web stranica koristi kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Klikom na poveznicu 'Informacije' saznajte više o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.